viernes, 14 de noviembre de 2008

Ćaćine riči - Las palabras de mi padre

Evo mene moji ljudi – Ćaćine riči
Aquí estoy amigos (*) míos – Las palabras de mi padre

Dobra vam bila večer prijatelji moji,
tko će izmišati karte ako nas nima.
Sidimo noćas kraj stola,
a vidin da nima nas pola.
Al' pisme naše su - zauvik tu.

Que tengan buenas noches amigos míos,
quién mezclará las cartas si no estamos.
Estamos sentados junto a la mesa,
y veo que no somos ni la mitad.
Pero nuestras canciones están - por siempre aquí.

Evo mene moji ljudi
doša san' vam na bevandu.
Još je živa naša loza
još se penje uz verandu.

Aquí estoy amigos míos
vine a tomar bevanda (**) con ustedes.
Aún sigue viva nuestra rama (vid) (***)
aún se trepa por la verja.

Evo mene lipi moji,
bili galeb neka leti.
Oduvik je bila pisma
Dalmaciji zakon sveti.

Aquí estos queridos (****) míos,
que vuele la gaviota blanca.
Desde siempre la canción
ha sido para Dalmacia una ley sagrada.

Čuvaj sine moj maslinu i škoje.
Kada zaspen ja - pamti riči moje.

Cuida hijo mío las olivas y las islas.
Cuando yo me duerma – recuerda mis palabras.

Mladen Grdovic
Tradujo: Adriana Smajic


http://www.youtube.com/watch?v=BrKveUIioTo



(*) ljudi significa gente, pero en este sentido se refiere a los amigos.
(**) bevanda es vino al cual se ha agregado una determinada cantidad de agua.
(***) aquí se refiere a que está viva su generación, sus descendientes.
(****) lipi (lijepi) es lindos o hermosos pero se tradujo como queridos porque el autor en este caso quiere hacer notar que se trata de amigos muy queridos.

viernes, 31 de octubre de 2008

Zemlja dide mog - La tierra de mi abuelo

ZEMLJA DIDE MOG
LA TIERRA DE MI ABUELO
Meri Cetinić

Ka dite čula san,
Još se sićan ka i sad
Riči dide mog:
Upamti zauvik
Da u njima vire ni
Nisu oni ka i mi
I tako dodje dan
Da mi čovik dobro znan
Hoće uzest nju,
Al' mi je ne damo
Jer ona je dio nas
I ostat ćemo tu.

Cuando era niña escuché,
Aún recuerdo como si fuera hoy
Las palabras de mi abuelo:
Recuerda por siempre
Que no puedes confiar en ellos
No son como nosotros
Y así vendrá el día
Que el hombre, lo sé muy bien
Querrá robármela,
Pero nosotros no la vamos a entregar
Porque ella es una parte de nosotros
Y allí nos quedaremos.

Cili život živin tu
Ka u nikom plavom snu,
Jer to je zemlja dide mog
I oca mog
Ja ostajem na njoj

Toda la vida he vivido allí
Como en algún sueño dorado
Porque esa es la tierra de mi abuelo
Y de mi padre
Yo me quedo allí

A ona je prilipa
Ka draga divojka
I sva'ko želi nju,
Al' mi je ne damo
Jer ona je dio nas
I ostat ćemo tu

Y ella es hermosa
Como una bella mujer
Y todos la desean
Pero nosotros no la vamos a entregar
Porque ella es una parte de nosotros
Y allí nos quedaremos.

Traducción: Adriana Smajic

http://www.youtube.com/watch?v=uPjdQ1ZmxA8

domingo, 26 de octubre de 2008

Moja Domovina - Mi Patria

MOJA DOMOVINA
MI PATRIA

Svakog dana mislim na tebe
Slušam vijesti, brojim korake
Nemir je u srcima, a ljubav u nama
Ima samo jedna istina
Svaka zvijezda sija za tebe
Kamen puca pjesma putuje
Tisuću generacija noćas ne spava
Cijeli svijet je sada sa nama.

Todos los días pienso en tí
Escucho las noticias, cuento los pasos
La emoción está en los corazones, y el amor en nosotros
Existe sólo una verdad
Cada estrella brilla para tí
La piedra se quiebra, nuestra canción viaja
Mil generaciones no duermen esta noche
Todo el mundo está ahora con nosotros.

Moja domovina, moja domovina,
Ima snagu zlatnog žita,
Ima oči boje mora,
Moja zemlja Hrvatska.

Patria mía, Patria mía,
Tiene la fuerza del cereal dorado,
Tiene los ojos del color del mar,
Mi país, Croacia.

Vratit ću se moram doći, tu je moj dom,
Moje sunce, moje nebo.
Novi dan se budi kao sreća osvaja
Ti si tu sa nama.

Volveré, tengo que volver, allí está mi hogar,
Mi sol, mi cielo.
Un nuevo día se despierta cuando se conquista la felicidad
Tú estás ahí con nosotros.

Traducción: Adriana Smajic


http://www.youtube.com/watch?v=jiLaPsxAQYQ
http://www.youtube.com/watch?v=EMADrN_AJg0

lunes, 20 de octubre de 2008

Kome bi šumilo - A quién le susurraría

Kome bi šumilo - A quien le susurraría

Pozdravi mi sve Sinje moje more
Naše brodove što po svijetu plove
Tebi na dar dižem čašu vina
Zapjevajmo sad onu iz davnina

Saluda querido mar azul
A todos nuestros barcos que navegan por el mundo
Como regalo levanto una copa de vino por ti,
Cantemos ahora aquella de los tiempos lejanos

Kome bi šumilo more moje Sinje
Da Hrvatske nije, da Hrvatske nije
Kome bi svirale moje mandoline
Da Hrvatske nije more moje Sinje

A quien le susurraría mi mar azul
Si Croacia no existiera, si Croacia no existiera
A quién le tocarían mis mandolinas
Si Croacia no existiera, querido mar azul

Sve, sve to dobro zna moja Dalmacija
Sve, sve to dobro zna moja Dalmacija

Todo eso lo sabe bien mi Dalmacia
Todo eso lo sabe bien mi Dalmacia

Na jarbolu tvom vije barjak sreće
Čuvamo ga mi mijenjati se neće
Neka samo traju oseke i plime
Zapjevajmo mi onu iz davnine

En tu mastil flamea el estandarte de la felicidad
Nosotros lo cuidamos, no será cambiado
Deja que perduren las mareas bajas y las altas
Cantemos nosotros aquella de los tiempos lejanos

http://www.youtube.com/watch?v=V4K2TkVFi38

lunes, 8 de septiembre de 2008

Kroacijo, iz duše te ljubim - Croacia, te amo desde el alma

Kroacijo, iz duše te ljubim - Klapa Intrade
Croacia, te amo desde el alma

Svake noći za te Boga molin,
Pivajući kamenu i drači.
Kroacijo, ka mater te volin,
Umorna si, samo mi ne plači.

Cada noche rezo a Dios por ti
Cantándole a la piedra y a las espinas
Croacia, te amo como a una madre
Estás cansada, sólo no llores.

Sve ću pisme pokloniti tebi,
Sve đardine, neka mi te kite.
Kroacijo, iz duše te jubin,
Ja te volin ka i mati dite.

Te regalaré todas las canciones
Todos los jardines, para que te adornen
Croacia te amo desde el alma
Te quiero como una madre a su hijo.

Još se sićan oni riči,
Što mi uvik priča ćaća:
Nemoj sine nikud ići,
Tvoj je kamen maslina i drača.

Aun recuerdo aquellas palabras
Que siempre me decía mi padre
No te vayas a ningún lugar
Las piedras, las olivas y las espinas son tuyas.

Nek te rani kora kruva,
Kaplja vina, zrno soli.
Nek ti kušin bude stina,
Al Hrvatsku sine voli.

Que la costra del pan sea tu alimento
Una gota de vino, un grano de sal
Que tu almohada sea la piedra
Pero a Croacia, hijo, ámala.

Pisme će ti pivati slavuji
Svirat će ti moje mandoline
Svaku stopu ove zemlje jubi
Kad odrasteš voljeni moj sine.

Las canciones las entonarán los ruiseñores
Mis mandolinas sonarán para ti
Ama cada pisada sobre esta tierra
Cuando crezcas amado hijo mio.

Dedicada a mi hija Ivana

http://www.youtube.com/watch?v=zLDp6QGkfno
http://www.youtube.com/watch?v=SHerqByoR18

miércoles, 20 de agosto de 2008

Da te mogu pismom zvati / Si pudiera llamarte con mi canto

Da te mogu pismom zvati
Si pudiera llamarte con mi canto

Ti za me si bila ka rosa na cviću
sa usana pila i ljubav i sriću
a ja bi tija pismom ti prići
jos ljubavi ima ka ulja u svići

Has sido para mí como el rocío sobre las flores
bebías de mis labios el amor y la felicidad
pero yo quisiera llegar a ti con esta canción
aún hay amor como aceite en la lámpara

Ref.
Da te mogu pismom zvati
ja bi piva život cili
da se barem opet vrati
vrime kad smo sritni bili

Si pudiera llamarte con el canto
cantaría toda la vida
para que al menos vuelva
el tiempo en el que fuimos felices

Da te mogu pismom zvati
ja bi piva, ne bi staja
da se stara ljubav vrati
ne bi pismi bilo kraja

Si pudiera llamarte con el canto
cantaría, no me detendría
para que vuelva el viejo amor
la canción no tendría fin

Ne vračaš se više, u pisme i riči
i nema te sa mnom u nijednoj prči
a ja bi tija pismom ti priči
jos ljubavi ima ka ulja u svići

Ya no apareces en las canciones ni en las palabras
y no estás a mi lado en ninguna historia
pero yo quisiera llegar a ti con esta canción
aún hay amor como aceite en la lámpara

Ref.

Autor: I.Badurina/F.Bilić/A.Baša
Tradución: Adriana Ivana Smajic
Klapa Maslina: http://www.youtube.com/watch?v=Inh17EUlFUQ
Klapa BA - Buenos Aires: http://www.youtube.com/watch?v=xP4aZwtw2r8

viernes, 11 de julio de 2008

Britvić: Tvoja Zemlja

TVOJA ZEMLJA

Tu ćeš naći uvijek dom,
srce koje kuca za te,
ruku da te prati,
majku da te shvati,
znat ćeš sve što treba znati.

Znat ćeš kako boli plač
kada tvoja zemlja pati;
ali iza svega
sigurno ćeš znati
što ti znači ovaj kraj.

To je tvoja zemlja,
tu sagradi dom,
tu je stari temelj,
tu na kršu tvom.

Tuđin i oluje
kidali su nju,
al' još uvijek tu je
sve dok mi smo tu.

Bit ćeš bogat ko i mi,
kralj što ne zna što je kruna,
al' na svojoj grudi
ko i ovi ljudi
bit ćeš velik ko i mi.

To je tvoja zemlja...

Drago Britvić
(Pitomači 1935-Zagreb 2005)


TU TIERRA

Allí siempre encontrarás el hogar,
un corazón que late por tí,
una mano para acompañarte,
una madre para contenerte,
sabrás todo lo que es preciso saber.

Sabrás cómo duele el llanto
cuando tu tierra sufre;
pero ante todo
seguramente sabrás
lo que significa para tí este lugar.

Esa es tu tierra,
construye allí tu hogar,
allí está el viejo cimiento,
allí sobre tu roca.

El extranjero y las tormentas
la han despedazado,
pero aún siempre allí está
siempre mientras nosotros estemos allí.

Serás rico como nosotros,
un rey que no sabe lo que es una corona,
pero en tu suelo natal
como estos hombres
serás grande como nosotros.

Esa es tu tierra...

Traducción: Adriana Ivana Smajić




Gundulic: Canto a la libertad

PJESMA O SLOBODI

O lijepa, o draga,
o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga
višnji nam Bog je dô!

Uzroče istini
od naše sve slave,
uresu jedini
od ove Dubrave!

Sva srebra, sva zlata,
svi ljudski životi
ne mogu bit plata
tvôj čistoj ljepoti!

U jedinstvu, u ljubavi
Neka draži dan izlazi,
Ovdi našim skladnim glasi
Sloboda se draga slavi.

O lijepa, o draga,
o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga
višnji nam Bog je dô!

Ivan Gundulić
(Dubrovnik 1589-1638)


CANTO A LA LIBERTAD

Oh hermosa, oh querida,
oh dulce libertad,
regalo en el cual toda riqueza
el supremo Dios nos dio!

Causa verdadera
de toda nuestra gloria
único ornamento
de este robledal!

Toda la plata, todo el oro,
todas las vidas humanas,
no pueden ser paga suficiente
por tu límpida belleza!

En la unidad, en el amor
que amanezca el día más preciado
aquí con nuestras voces armoniosas
se celebra la amada libertad.

Oh hermosa, oh querida,
oh dulce libertad,
regalo en el cual toda riqueza
el supremo Dios nos dio!

Traducción: Adriana Ivana Smajić

miércoles, 2 de julio de 2008

José Hernández: Martín Fierro - 1

Aquí me pongo a cantar
Al compás de la vigüela,
Que el hombre que lo desvela
Una pena estrordinaria,
Como la ave solitaria
Con el cantar se consuela.

Započinjem pjevanje moje,
dok me gitara prati,
jer čovjeku, koji pati
i veliki trpi jad,
ko samotnoj ptici tad
pjesma će utjehu dati.

Pido a los Santos del Cielo
Que ayuden mi pensamiento;
Les pido en este momento
Que voy a cantar mi historia
Me refresquen la memoria
Y aclaren mi entendimiento.

Sve Svete na nebu molim,
da pomognu moju misô;
molim ih, dok budem pisô
pjevajuć moju povijest,
da osvježe moju svijest
i razjasne mi zamisô.

Vengan Santos milagrosos,
Vengan todos en mi ayuda,
Que la lengua se me añuda,
Y se me turba la vista;
Pido a mi Dios que me asista
En una ocasión tan ruda.

Čudotvornih svetaca četo,
na pomoć uz mene stoj,
jer zapinje jezik moj
i mute se moje oči;
Gospodin nek uza me kroči
u prilici tako teškoj!

Yo he visto muchos cantores,
Con famas bien otenidas,
Y que después de alquiridas
No las quieren sustentar:
Parece que sin largar
Se cansaron en partidas.

Pjevača ja vidjeh mnogo,
što na dobrom glasu biše
i pošto ga već uživaše,
ne brinu ih druge svrhe:
kao da se prije trke
unaprijed umoriše.

___

Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 2

Mas ande otro criollo pasa
Martín Fierro ha de pasar.
Nada lo hace recular
Ni las fantasmas lo espantan;
Y dende que todos cantan
Yo también quiero cantar.

Al gdje ijedan zemljak bude,
Martin Fierro tu će stati!
Nitko ga zaustaviti,
nit sablasti njega plaše;
pa tamo gdje svi pjevaše,
i ja tamo ću pjevati!

Cantando me he de morir,
Cantando me han de enterrar,
Y cantando he de llegar
Al pie del Eterno Padre:
Dende el vientre de mi madre
Vine a este mundo a cantar.

Pjevajuć ja ću i umrijet,
pjevajuć nek me sahrane,
s pjesmom nek mi duša stane
pred Vječitog Boga lice:
iz utrobe roditeljice
dodjoh na svijet za pjevanje.

Que no se trabe mi lengua
Ni me falte la palabra:
El cantar mi gloria labra
Y poniéndome a cantar,
Cantando me han de encontrar
Aunque la tierra se abra.

Neka jezik moj ne zapne
niti riječ mi, štono zbori:
slava mojom pjesmom ori!
Otkada sam pjevat stao,
pjevajuć me svak našao
pa da i zemlja se otvori!

Me siento en el plan de un bajo
A cantar un argumento:
Como si soplara el viento
Hago tiritar los pastos;
Con oros, copas y bastos
Juega allí mi pensamiento.

Osjećam se kao bas,
koji zna, što pjevat želi:
i ja kao vjetar smjeli
poljanom vijorim travke;
ko kartašu uz igranke
misao mi se veseli.

___
Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 3

Yo no soy cantor letrao
Mas si me pongo a cantar
No tengo cuándo acabar
Y me envejezco cantando:
Las coplas me van brotando
Como agua de manantial.

Nisam učen kao pjevač,
al kad je o pjesmi zbora,
i zora me naći mora;
ostarit ću pjevajući,
a kitice izvirući
kao voda sa izvora.

Con la guitarra en la mano
Ni las moscas se me arriman,
Naides me pone el pie encima,
Y cuando el pecho se entona,
Hago gemir a la prima
Y llorar a la bordona.

Sa gitarom ja u ruci
i muhama prilaz branim.
Svi sa strahom od me' bježe;
a kad napnem grudi svježe,
plaču i sve moje strune
napjevima izabranim.

Yo soy toro en mi rodeo
Y torazo en rodeo ajeno;
Siempre me tuve por güeno
Y si me quieren probar,
Salgan otros a cantar
Y veremos quién es menos.

Ja sam bik na svojem polju,
al još više na tudjemu;
uvijek sebe smatrah dobrim
pa ako me kušat znaju,
nek i drugi propjevaju,
da se vidi svak u svemu!

No me hago al lao de la güeya
Aunque vengan degollando,
Con los blandos yo soy blando
Y soy duro con los duros,
Y ninguno en un apuro
Me ha visto andar tutubiando.

S puta mojeg ne silazim,
pa nek mi i nožem prijete.
S mekanima ja sam mekan,
ali tvrd sam u tvrdoći;
nitko me u poteškoći
ne vidje bez čvrste mete.

___
Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 4

En el peligro, ¡qué Cristos!
El corazón se me enancha,
Pues toda la tierra es cancha,
Y de esto naides se asombre;
El que se tiene por hombre
Donde quiera hace pata ancha.

Gdje opasnost — sto mu jada! —
tu se širi srce moje,
sva je zemlja bojno polje.
Tom se nije ni čuditi,
jer će muško se boriti
svuda hrabro sred nevolje.

Soy gaucho, (1) y entiendanló
Como mi lengua lo esplica:
Para mi la tierra es chica
Y pudiera ser mayor;
Ni la víbora me pica
Ni quema mi frente el sol.

Ja sam gaučo, (1) to razumij,
ko što moj to jezik kaže:
za me ovaj svijet je mali,
da je veći, meni draže;
ujela me zmija nije
nit mi sunce čelo pali.

Nací como nace el peje
En el fondo de la mar;
Naides me puede quitar
Aquello que Dios me dió:
Lo que al mundo truje yo
Del mundo lo he de llevar.

Rodih se ko riba, što se
na morskome bezdnu mrijesti;
nitko meni će odnesti,
što mi Tvorac udijelio:
sve, što na svijet sam donio,
sa svijeta ću i ponesti.

Mi gloria es vivir tan libre
Como el pájaro del cielo;
No hago nido en este suelo
Ande hay tanto que sufrir,
Y naides me ha de seguir
Cuando yo remuento el vuelo.

Sreća mi je u slobodi,
ko i ptici u svom letu;
gnijezda nemam na tom svijetu,
gdje toliko čovjek pati,
pa da nitko me ne prati,
kad se nadjem u poletu.

___

Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 5

Yo no tengo en el amor
Quien me venga con querellas;
Como esas aves tan bellas
Que saltan de rama en rama,
Yo hago en el trébol mi cama,
Y me cubren las estrellas.

U ljubavi nikad nikom
ja na žao ne učinih;
poput onih ptica krasnih
— te na grani, te u visini —
počivam na djetelini,
zvjezdanim se plaštem pokrih.

Y sepan cuantos escuchan
De mis penas el relato,
Que nunca peleo ni mato
Sino por necesidá,
Y que a tanta alversidá
Sólo me arrojó el mal trato.

I nek znade svak, tko čuje
jadikovku moje kobi:
nit se borih, niti ubih,
neg' jedino u nevolji!
Što mi život ne bje bolji,
zahvaljujem ljudskoj zlobi.

Y atiendan la relación
Que hace un gaucho perseguido
Que padre y marido ha sido
Empeñoso y diligente,
Y sin embargo la gente
Lo tiene por un bandido.

Zato čujte, što vam priča
gaučo, kojeg progoniše,
tšo i otac i muž bješe
požrtvovan, skrbne ćudi,
ali koga ipak ljudi
razbojnikom okrstiše.

II

Ninguno me hable de penas,
Porque yo penando vivo,
Y naides se muestre altivo,
Aunque en el estribo esté:
Que suele quedarse a pie
El gaucho más alvertido.

Neka nitko se ne jada,
veći jad je malo čiji;
neka nitko oholiji,
makar s nogom u stremenu:
jer prevare plati cijenu
cesto gaučo najmudriji.

____
Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 6

Junta experiencia en la vida
Hasta pa dar y prestar
Quien la tiene que pasar
Entre sufrimiento y llanto,
Porque nada enseña tanto
Como el sufrir y el llorar.

Zivotno iskustvo kupi
za uzajmit i za dati,
koga teški udes prati
uza patnje pa i plač.
Nauke će dobre nać,
tko plače i tko se pati.

Viene el hombre ciego al mundo,
Cuartiándolo la esperanza,
Y a poco andar ya lo alcanzan
Las desgracias a empujones,
¡La pucha, que trae liciones
El tiempo con sus mudanzas!

Na svijet čovjek slijep dolazi,
oružje mu samo nada,
ali začas evo strada
u grubosti i nevolji.
Pa što će mu pouk bolji,
neg 'mu varav život zada'!

Yo he conocido esta tierra
En que el paisano vivía
Y su ranchito tenía
Y sus hijos y mujer...
Era una delicia el ver
Cómo pasaba sus días.

Poznao sam kraj, gdje zemljak
nekad mirno je živio,
svoj kućarak uživao
uz djecu i dobru ženu...
Bješe slast u svakom trenu,
kako j' dane provodio!

Entonces... cuando el lucero
Brillaba en el cielo santo,
Y los gallos con su canto
Nos decían que el día llegaba,
A la cocina rumbiaba
El gaucho... que era un encanto.

Onda... kad je večernjica
jošte svetim nebom sjala,
a kokotâ pjesma stala,
da nam zoru nagovijesti,
za jutarnji stô će sjesti
gaučo, čovjek bez svih zalâ.


___
Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 7

Y sentao junto al jogón
A esperar que venga el día,
Al cimarrón le prendía
Hasta ponerse rechoncho,
Mientras su china dormía
Tapadita con su poncho.

Pa grijući se uz vatricu,
čekajući danak bijeli
divljači on omrsio,
dok se nije zasitio;
a žena mu još počiva
u mekanoj postelji.

Y apenas la madrugada
Empezaba a coloriar,
Los pájaros a cantar,
Y las gallinas a apiarse,
Era cosa de largarse
Cada cual a trabajar.

A netom što zora svane,
na vidiku kad zarudi
— već i ptice propjevaše,
kokoši se razšetaše —
svak se žuri, svak se trudi,
radini su ono ljudi.

Este se ata las espuelas,
Se sale el otro cantando,
Uno busca un pellón blando.
Este un lazo, otro un rebenque,
Y los pingos relinchando
Los llaman dende el palenque.

Ostruge si veže jedan,
drugi podje pjevajući,
meko sedlo traži treći,
ovaj laso, onaj bič,
dok se konja čuje krič
— to jahače ko zovući.

El que era pión domador
Enderezaba al corral,
Ande estaba el animal
Bufidos que se las pela...
Y más malo que su agüela,
Se hacía astillas el bagual.

Onaj, što živine kroti,
podje odmah u dvorište,
gdje obijesno ždrebe vrište,
tže, sopće, da j' strahota;
podivljala mu kopita
sve oko se' u trijes nište.


___

Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 8

Y allí el gaucho inteligente,
En cuanto el potro enriendó,
Los cueros le acomodó
Y se le sentó enseguida,
Que el hombre muestra en la vida
La astucia que Dios le dio.

Al naš gaučo, mudra glava,
netom ždrebe savladao
i kožuh mu namjestio,
odmah ga i uzjahuje.
Ta čovjek u nuždi kazuje lukavost,
što Bog mu dao.

Y en las playas corcoviando
Pedazos se hacía el sotreta
Mientras él por las paletas
Le jugaba las lloronas,
Y al ruido de las caronas
Salía haciéndose gambetas.

Propinje se bijesni pastuh,
samo šiju što ne slomi!
Jahač, da ga pripitomi,
kažnjava ga ostrugama.
I tako u vijugama
jure, ko da vrag ih goni.

¡Ah, tiempos!... Si era un orgullo
Ver ginetiar un paisano!
Cuando era gaucho vaquiano,
Aunque el potro se boliase,
No había uno que no parase
Con el cabresto en la mano.

Ta vremena, ta vještina!
Al ne bijaše nijednoga,
ni najboljeg, koji svoga
pastuha da odmah svlada,
pa ni onog umornoga -
- svaki redom s konja pada.

Y mientras domaban unos,
Otros al campo salían,
Y la hacienda recogían,
Las manadas repuntaban,
Y ansí sin sentir pasaban
Entretenidos el día.

I dok jedni krotitelji,
drugi vješti ko pastiri,
hajde blago sad nadziri
pa ga onda pribirali.
Tako u radu i zadovoljstvu
oni dane provodili.

___
Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 9

Y verlos al cair la noche
En la cocina riunidos,
Con el juego bien prendido
Y mil cosas que contar,
Platicar muy divertidos
Hasta después de cenar.

A predveče lijepo bilo
vidjeti ih sve na zboru
uz ognjište, na odmoru.
Jedan drugog da preteče
šalom, pričom do uveče
u ugodnom razgovoru.

Y con el buche bien lleno
Era cosa superior
Irse en brazos del amor
A dormir como la gente,
Pa empezar al día siguiente
Las fainas del día anterior.

Onda siti i presiti,
željni sna u svoje kuće.
uz dragu će počinuti,
ko čovjek se odmoriti,
da započnu drugog dana
isti posó ko i juče.

Ricuerdo, ¡qué maravilla!
Cómo andaba la gauchada
Siempre alegre y bien montada
Y dispuesta pa el trabajo...
Pero hoy en día... ¡barajo!
No se le ve de aporriada.

Srcu drago pri spomenu
krasnih dana tih zemljaka,
jahača i veseljaka!
Na rad uvijek spremni bili,
sad se s oka izgubili —
nevolja ih prati svaka.

El gaucho más infeliz
Tenía tropilla de un pelo, (2)
No le faltaba un consuelo
Y andaba la gente lista...
Tendiendo al campo la vista,
No via sino hacienda y cielo.

Nekad gaučo najbjedniji
dobrih konja (2) imô čopor;
i utjehe, kad je trebo;
svi sretni i mirni bili.
Kud pogledom preletili:
svud imanje, nad njim nebo.

___

Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 10

Cuando llegaban las yerras,
¡Cosa que daba calor!
Tanto gaucho pialador
Y tironiador sin yel.
¡Ah, tiempos... pero si en él
Se ha visto tanto primor!

Kad se konje podkivalo
— posao to težak bješe —
kolike li okretnosti
gaučo imo i spretnosti
bacit uže! — O vremena,
što se više vratit ne će!

Aquello no era trabajo,
Más bien era una junción,
Y después de un güen tirón
En que uno se daba maña,
Pa darle un trago de caña
Solía llamarlo el patrón.

Poslu ono nalik ne bje,
nego više svečanosti;
a nakon što netko znao
posô dobro svoj izvesti,
gazda bi ga tad pozvao,
da s rakijom ga pogosti.

Pues siempre la mamajuana
Vivía bajo la carreta,
Y aquel que no era chancleta,
En cuanto el goyete vía,
Sin miedo se le prendía
Como güerfano a la teta.

Jer je bocun uvijek spreman
pod kolima svakog čeko
i tko ne bje kukavica,
kad grlašce je spazio,
bez straha se i napio
ko siroče, kad pije mlijeko.

¡Y qué jugadas se armaban
Cuando estábamos riunidos!
Siempre íbamos prevenidos
Pues en tales ocasiones
A ayudarles a los piones
Caiban muchos comedidos.

Hajde onda na zabavu,
nek veselo bude svima!
A pri toj smo prilici
znali se i pripraviti,
jer bi došli radnicima
mnogi dobri pomoćnici.


___

Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 11

Eran los días del apuro
Y alboroto pa el hembraje,
Pa preparar los potajes
Y osequiar bien a la gente,
Y ansí, pues, muy grandemente,
Pasaba siempre el gauchaje.

Bili dani užurbani,
mnogo posla ženskoj glavi,
slasno jelo dok pripravi,
da pogosti uzvanike.
I tako bi uvelike
družina stala da slavi.

Venía la carne con cuero,
La sabrosa carbonada (3)
Mazamorra (4) bien pisada,
Los pasteles y el güen vino...
Pero ha querido el destino
Que todo aquello acabara.

Pečenja je uvijek bilo,
zatim slasne karbonade (3)
i palente (4) k tome tvrde
pa kolača i dobrog vina...
Ali htjede zla sudbina,
da to jednom sve prestade.

Estaba el gaucho en su pago
Con toda siguridá,
Pero aura... ¡barbaridá!,
La cosa anda tan fruncida,
Que gasta el pobre la vida
En juir de la autoridá.

Nekad gaučo na svom dobru
življaše ko usred carstva,
ali danas — gle barbarstva!
izvrnu se udes tako,
jadan gaučo za to živi,
da vlastima bi izmako.

Pues si usté pisa en su rancho
Y si el alcalde lo sabe,
Lo caza lo mesmo que ave
Aunque su mujer aborte...
¡No hay tiempo que no se acabe
Ni tiento que no se corte!

Vratiš li se svojoj kući
i načelnik za to dozna,
hvata tebe kao pticu,
pa makar ti žena rodi...
Al će doći dan slobodi!
Vremena su ovo grozna!

___

Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


José Hernández: Martín Fierro - 12

Y al punto dése por muerto
Si el alcalde lo bolea,
Pues ay nomás se le apea
Con una felpa de palos;
Y después dicen que es malo
El gaucho si los pelea.

Najbolje je, da se predaš,
kad načelnik te napao,
jer će on te kao krvnik
nastojat u prah da smrvi.
Pa još kažu, da je zao
gaučo, koj' se branit stao!

Y el lomo le hinchan a golpes,
Y le rompen la cabeza,
Y luego con ligereza,
Ansí lastimao y todo,
Lo amarran codo con codo
Y pa el cepo lo enderiezan.

Ledja su ti sva prebili,
a glavu ti razbiše
pa te onda brže bolje
izranjenog, nakon muke
— svezane ti straga ruke —
ko u ropstvo odvedoše.

Ahí comienzan sus desgracias
Ahí principia el pericón, (5)
Porque ya no hay salvación,
Y que usté quiera o no quiera,
Lo mandan a la frontera (6)
O lo echan a un batallón.

Svih je jada tu začetak,
tu počinje perikon, (5)
jer ti spasa više nema;
hoćeš, ne ćeš, tad se spremaj,
da te šalju na granicu, (6)
il' u koji bataljon.

Ansi empezaron mis males
Lo mesmo que los de tantos;
Si gustan... en otros cantos;
Les diré lo que he sufrido:
Después que uno está perdido
No lo salvan ni los santos.

Tako poče patnja moja
i zemljaka, a ti reci,
da ti pričam još i više,
ima l' teža sudba koja:
kad se nekom crna piše,
ne spasiše ga ni sveci.


___

Prepjev sa španjolskoga: MIROSLAVA PADJEN
Traducido al castellano por MIROSLAVA PADJEN
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


miércoles, 11 de junio de 2008

GOSPA MARIJA - VIRGEN MARÍA

GOSPA MARIJA

VIRGEN MARÍA

Ima jedna mala gospa Marija,
Što sve mi draža biva što je starija.

Hay una pequeña virgen María,
Cuanto más envejece más me gusta (más la quiero).

Jer ona me je prvog trudno rodila,
Za ručicu me slabu prva vodila.

Porque ella esforzadamente me dio a luz primogénito,
Fue la primera que me llevó de la mano ( de mi manito débil).

Prva me na ovom svijetu volila,
Prva se za mene Bogu molila,

La primera que me amó en este mundo,
La primera que rezó a Dios por mí.

Kupala me suzom, Bog joj platio,
Anđeo joj suzom suzu vratio;

Me bañó con su lágrima, Dios le pagó,
Un ángel con su lágrima le devolvió la suya;

Dojila me mlijekom svoje ljubavi,
Učila me ovaj jezik ubavi

Me amamantó con la leche de su amor,
Me enseñó esta lengua maravillosa

S kojim ću i onda slatko tepati,
Kada ću za plotom možda krepati.

Con la que también entonces dulcemente balbucearé,
Cuando tras la cerca quizás muera.

Samo tebe volim, draga nacijo,
Samo tebi služim, oj Kroacijo,

Sólo te amo a tí, querida nación,
Sólo te sirvo a tí, oh, Croacia,

Što si duša, jezik, majka, a ne znamen,
Za te živim, samo za te, amen!

Porque eres alma, lengua, madre, y no un símbolo,
Para tí vivo, sólo para tí, amén!


Antun Gustav Matoš
Savremenik, 1923.
Traducción: Adriana Smajić
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com

SUZA - LÁGRIMA

SUZA

LÁGRIMA

Otkada sam, željo moja,
Tvoju suzu popio,
Nisam više, pile moje,
Crnog oka sklopio.

Desde que, ansia mía,
Bebí de tu lágrima,
Nunca más, pollito mío,
Volví a cerrar mis ojos negros.

Kad sam ono, tugo moja,
Cijelu noć te ljubio,
Pamet sam i dušu, dušo,
Sreću sam izgubio.

Cuando aquella vez, tristeza mía,
Te besé toda la noche,
Perdí la conciencia y el alma, alma mía,
Perdí la felicidad.

Otkada sam, diko moja,
Tvoju suzu popio,
U hajduke htjedoh poći,
Pa sam ti se propio.

Desde que, amada mía,
Bebí de tu lágrima,
Quise convertirme en bandido / rebelde,
Y me convertí en borracho (Caí en la perdición).


Antun Gustav Matoš
Književni prilog KHK u Osijeku, 1911/1912
Traducción: Adriana Smajić
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


PJESNIK - EL POETA

PJESNIK

EL POETA

On o svemu dvoji. Ali u slobodi
U koju sumnja, crkva mu je sveta,
Pa u nju gleda žarom suncokreta,
Gusarskom kad brazdom samac brod mu brodi.

Él de todo duda. Pero en la libertad
De la que duda, la iglesia le es santa (sagrada),
Y a ella mira con el fervor del girasol,
Cuando el barco corsario navega solo con su estela.

On je lik u mutnoj, uzburkanoj vodi
I traži tamjan neviđenog cvijeta
Što samo u srcu raste i vječno cvjeta:
On za tobom, Dušo, lijepa i slijepa, hodi.

Él es una figura en el agua oscura y turbulenta
Y busca en incienso de la flor no vista
Que solo crece en el corazón y florece por siempre:
Él camina y te sigue, Alma, linda y ciega.

A kad padne, umre, bogzna gdje i kako,
On što nije nikad sebe radi plako
Ostavit će tražen cvijet u suzama.

Y cuando cae, muere, sabe Dios dónde y cuándo,
Él que nunca lloró por sí
Dejará en lágrimas la flor buscada.

Uzmi ovo dúše, rode, bratskom rukom,
Nek ti kao zvijezda pjeva za klobukom,
Žrtvovo kad budeš našim muzama.

Toma esta alma, hermano, con mano fraternal,
Que como las estrellas te canten tras de tu sombrero,
Cuando con sacrificio estés con nuestras musas.


Antun Gustav Matoš
Mlada Hrvatska, 1909
Traducción: Joza Vrljičak
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com

O TUZI MOJE MAJKE - SOBRE LA TRISTEZA DE MI MADRE

O TUZI MOJE MAJKE

SOBRE LA TRISTEZA DE MI MADRE

Ne ću Ti, majko, doći
božične večeri svete,
da Ti poljubim oči.

No iré, madre, hasta ti
en la sagrada Nochebuena
para besar tus ojos.

Jer jadno je Tvoje diete,
i njegove dječje zjene
pune su bola i sjete.

Que es mísero tu hijo;
sus ojos infantiles están llenos
de dolor y tristeza.

Kradu mi srdce ljudi
i vjeru u maleno Diete,
i toplinu, i zanos grudi.

Y los hombres me roban
el corazón, la fe en el Niño,
el calor de mi pecho, el entusiasmo.

No u ljubav Božjega sina
vjeruje još Tvoje diete
i u dobrotu plavih visina.

Pero tu hijo cree todavía
en el amor del Hijo de Dios,
en la bondad de las alturas.

I ja vjerujem jako
u zaplakane oči Tvoje,
rad kojih sam mnogo plako.

Creo en tus ojos
cegados por el llanto,
que me arrancaron tantas lágrimas.

U Tvoje vjerujem muke,
u biele srebrne vlasi
i drage umorne ruke.

Creo en tus penas,
en tus cabellos plateados,
en tus manos cansadas.

Al ja sam, majko, sirotče
prosjak velikog grada,
što za darak srdce hoće.

Pero yo, madre, soy huérfano,
mendigo en una gran ciudad
que quiere por regalo el corazón.

Muče me uzdasi jada
za suncem mladosti biele,
za ulicom rodnoga grada.

Me atormenta el anhelo
por el sol de la blanca juventud
en la ciudad natal.

Vinko Nikolić (* 1912.)
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com

NA MORE DODJI - VEN AL MAR

NA MORE DODJI

VEN AL MAR

Na more dođi dok se smokve beru,
Ujutro rano. Čekam te na škrapi,
Gdje bor se svio i gdje smola kapi
Na staru stijenu, što je vali peru.

DE madrugada, ven al mar mientras cogen los higos.
Te espero en el peñasco de aquel pino encorvado,
donde gotea la resina
sobre la vieja piedra bañada por las olas.

Donesi mladost, usklik svježih ruku,
Vjeru u život, zanos, jer si žena,
O, breskvo sočna, lišćem sakrivena,
Osmjesi danas trepere u zvuku.

Trae —porque eres mujer—
—¡melocotón jugoso
entre las hojas escondido! —
la alegría de manos juveniles,
la fe en la vida, el entusiasmo.
Hoy vibran en el aire las sonrisas.

Uđi u lađu ispod bijelog jedra,
Ljubav i vjetar osvoji nam njedra,
Plovit ću danas ispod neba vedra

daleko s tobom preko modrih voda,
da tražim mjesto ispod tuđeg svoda,
gdje zori grožđe i raste sloboda.


Bajo la vela blanca, ven al barco,
el viento y el amor son nuestros dueños,
Navegaré contigo bajo los cielos claros
atravesando las azules aguas
en busca, lejos, de una tierra
donde maduran los racimos de oro,
donde la libertad florece.

SREČKO KARAMAN (*1909.)
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com



U RUDNIKU - EN LA MINA

U RUDNIKU

EN LA MINA

Tamo daleko za nevjernim morem
Mrke su staze u mrtve dubine,
Ugljen tu niče i — milijarde,
Tisuću ljudi bez spomena gine.

CRUZANDO el mar infiel, en la otra orilla,
senderos negros llevan hasta muertas honduras;
allí nace el carbón — y los millones,
y miles de hombres mueren sin recuerdo.

Možda je drvo sred rovova trulo,
Ili su otrovni plinovi krivi,
Opet su zasuti robovi bijeli,
Negdje duboko i mrtvi i živi.

Tal vez estén podridas las vigas de madera,
o será por los gases venenosos,
y los esclavos blancos, otra vez sepultados
en un pozo profundo, juntos muertos y vivos.

Ništa. Na burzi su pali papiri,
Zapušten rudnik i lomna je grada,
Propali ljudi, al sami tuđinci:
Tovar sa iseljeničkih lađa.

No fue nada. En la bolsa bajaron los papeles.
Se abandonó la mina, el material es malo
y murieron los hombres; pero eran extranjeros,
la carga de los barcos de emigrantes.

Ipak su išli spašavati — rudnik,
Lešine tražit, da ne truju zraka,
Našli su mrtvih u najdonjem rovu,
Jednog bez putnice, bez svakog znaka.

Pero acudieron a salvar la mina,
a buscar los cadáveres, para que no intoxiquen el ambiente;
había un hombre muerto, en la más honda galería
sin pasaporte, sin señal alguna.

Nitko mu ne zna ni ime ni zemlju,
Tko onaj nakažen obraz da pozna,
Usne su stisnute nemaju riječi,
Smrt ih onijemila, gladna i grozna.

Nadie supo su nombre ni su tierra,
¿Quién reconocería su cara destrozada?
Sin palabras los labios apretados:
los hizo enmudecer la muerte fria, horrenda.

Ruke su zgrčene, jedna o mašklin,
Druga grčevito srca se hvata,
Vrečicu drži, i u njoj je možda
Prištednje teške i krvava zlata.

Y las manos crispadas; una tiene la pica,
otra aprieta un saquito sobre su corazón:
¿sus ahorros serán, oro sangriento?

Našli su samo sirotinjske zemlje,
Bila je njeg've domovine gruda.
Došo je konzul Yankee i reko:
»Bit će to Hrvat, takvi su svuda!«

Sólo encontraron tierra,
un terrón de su patria.
Llegó el consul, el yanqui y dijo:
"Será croata —dijo-- son así en todas partes".


DRAGUTIN DOMJANIĆ (1875.- 1933.)
1909.
VERSION CASTELLANA DE PAVAO TIJAN y MARISOL DE CASTRO GIL, Madrid, España
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


ZVONO - LA CAMPANA

ZVONO

LA CAMPANA


Ovo zvono što ko titan stenje
Pod tuđim nebom, mene sjeća sada
Drugog zvona, kad u psalmu kobi
Nad mizerijom rođenog mi grada.

ESTA campana que solloza como un titán,
bajo un extraño cielo, me trae a la memoria
otra campana,cuando en el salmo del destino deja oír su tañido
sobre la hosca miseria de mi ciudad natal.

Tuguj, srodno zvono! Daruj bolu,
Što sad s tobom trpi, crna jedra!
Udari me klatnom usred grudi,
Nek pukne srce, neka prsnu njedra!

¡Llora, campana amiga, tiende al dolor
que te acompaña vela negra!
¡Dame con tu badajo sobre el pecho
que se me parta el corazón, que estalle!

Tiho… Zvono ćuti… Misli žderu…
O, kako tišti kajanje u veče!
Tama…Sam sam…Samac u tuđini!
Na čelu, ljubo, tvoj me cjelov peče…

Silencio... calla la campana... Los pensamientos queman... !
¡Cuánto pesa el arrepentimiento ante la noche!
Tinieblas... Estoy solo... ;Solo en el extranjero!
Sobre la frente, amada, arde tu beso...

Glupost! Slabi živci! Pregni, miso,
I digni snagom uma volju bonu,
Budi vihor, bura, truba, buna
I orluj s gromovima, slična zvonu!

¡No es nada!, ¡nervios flojos! ¡Animo, pensamiento,
que la razón levante la voluntad enferma,
que seas huracán, clarín, borrasca,
rebelión, compañero de águilas y tormentas, igual que la campana!


ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873. -1914.)
VERSION CASTELLANA DE PAVAO TIJAN y MARISOL DE CASTRO GIL, Madrid, España
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


Moj dom - Mi patria

Moj dom

Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
I brda joj i dol;
Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim,
I... gutam svoju bol!

Yo tengo patria; sólo que aquí en el corazón la llevo
y sus montañas y sus llanos;
adonde extender este paraíso suplico en vano al mundo
Y... ¡trago mi dolor!

I sve što po njoj gazi, po mojem srcu pleše,
Njen rug je i moj rug;
Mom otkinuše biću sve njojzi što uzeše
I ne vraćaju dug.

Todo lo que la pisa, pisa mi corazón
Su vergüenza también es mi vergüenza;
De mi corazón quitan lo que a ella se llevan
y no pagan la deuda.

Ja nosim boštvo ovo - ko zapis čudotvorni,
Ko žića zadnji dah;
I da mi ono pane pod nokat sverazorni
Ja past ću utoma.

Y llevo esta deidad como amuleto milagroso,
como el último aliento de la vida;
Y si ella cayera bajo una garra destructora,
yo también caería inútilmente.

Ah, ništa više nemam; to sve je što sam spaso,
A spasoh u tom sve,
U čemu vijek mi negda vas srećan se je glaso
Kroz čarne, mlade sne!

No tengo nada más; eso es lo que salvé
y en eso todo lo he salvado
que alguna vez la vida toda feliz me parecía
en fantásticos sueños juveniles.

Kroz požar koji suklja da oprži mi krila
Ja obraz pronijeh njen;
Na svojem srcu grijem već klonula joj bila
I ljubim njenu sjen.

A través del incendio que amenaza con quemarme las alas
he sacado su imagen;
En mi corazón templo su pulso que se extingue
mientras beso su sombra.

I kralje iznijeh njene i velike joj bane,
Svih pradjedova prah,
Nepogažene gore i šaren-đulistane
I morske vile dah.

También saqué a sus reyes, a sus banes magníficos
y saqué las cenizas de los antepasados,
montañas nunca holladas, florecientes jardines
y el suspirar del hada de los mares.

... Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio
I bježat moram svijet;
U vijencu mojih sanja već sve je pogazio,
Al ovaj nije cvijet.

Yo tengo patria; sólo que la escondí en mi pecho;
tengo que huir del mundo;
en la corona de mis sueños ya lo ha hollado todo,
menos esta flor pura.

On vreba, vreba, vreba... a ja je grlim mukom
Na javi i u snu.
I preplašen se trzam i skrbno pipam rukom:
0 je li jošte tu?!

Y el mundo acecha, acecha, acecha...
Yo la abrazo en silencio
desvelado entre sueños;
me estremezco asustado, tiendo las manos hasta ella:
¡oh sí, está aquí todavía!

Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,
Ah, ponajljepši san;
I moja žedna duša tom sankom joj se klanja
I pozdravlja joj dan.

El que no tiene libertad sueña con ella siempre
¡El sueño más hermoso!
También mi alma sediente la adora en ese sueño
y saludo su día.

U osamničkom kutu ja slušam trubu njenu
I krunidbeni pir,
I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu
U pola mora šir!

En rincón solitario escucho sus clarines,
y contemplo el banquete de la coronación
y la vela guerra que se arroja sobre la espuma murmurante
en medio de la mar.

Sve, cvjetno kopno ovo i veliko joj more
Posvećuje mi grud;
Ko zvijezda sam na kojoj tek njeni dusi zbore,
I... lutam kojekud.

Todo: la tierra floreciente, el mar inmenso
me santifica el pecho;
yo soy como una estrella: en ella hablan tan sólo los espíritus
y... vago acá y allá.

Tek kad mi jednom s dušom po svemiru se krene,
Zaorit ću ko grom:
O gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!

Y sólo cuando con un grito salga por el espacio con mi alma,
rugiré como un trueno:
¡Oh, miradla, radiante, estrellas asombradas,
es mi patria, la mía!


SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ (1865. -1908.)
VERSION CASTELLANA DE PAVAO TIJAN y MARISOL DE CASTRO GIL, Madrid, España
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com


TAJANSTVENA RUŽA - ROSA OCULTA

TAJANSTVENA RUŽA
ROSA OCULTA

U mome tajnom vrtu ćuti dreka
Rogobornog vijeka. Sjajni majevi
Kroz miris lebde uz rijeku meda i mlijeka –
Oj snovi mog života, modri krajevi!

En mi secreto jardín se oye el vocerío
De los siglos de rebeliones. Brillantes mayos
A través del aroma que flota cerca del río de miel y leche –
Oh sueños de mi vida, parajes azules!

Jer duša moja bašta je daleka,
Visok zid je čuva, sfinga i zmajevi,
Tud šeta draga žena, duše jeka,
A njenim bićem struje sveti gajevi.

Porque el alma de mi jardín está lejos,
Un alto muro la guarda, esfinges y dragones,
Aquí pasea la mujer amada, eco del alma,
Y su ser corre hacia las santas arboledas.

Zoveš li se Cintija, Sibila,
Kakvoga si lika, ne znam reći;
Znam te kao sebe i nemam za te riječi.

Te llamas Cintia, Sibila,
Qué aspecto tienes, no lo sé decir;
Te conozco como a mí mismo y no tengo para tí palabras.

Kao sanak diraš moje zjene,
Ne znam što si, djevojka il vila —
O tajno moga vrta! O ružo moje sjene!

Como un ensueño tocas mis pupilas,
No sé lo qué eres, joven o hada —
Oh, secreto de mi jardín! Oh, rosa de mi sombra!

Antun Gustav Matoš
Hrvatska smotra, 1908.
Traducción: Joza Vrljičak
____
Translation services: Croatian - Spanish - English - French
adriana.smajic@gmail.com